Zdravstveno-laboratorijski tehničar/Zdravstveno-laboratorijska tehničarka

Obrazovni program: Zdravstveno-laboratorijski tehničar/Zdravstveno-laboratorijska tehničarka

Zanimanje zdravstveno-laboratorijski/ka tehničar/ka jedno je od najtraženijih zanimanja u sektoru zdravstva i socijalne skrbi u Hrvatskoj, a ulaskom u Europsku Uniju otvorene su mogućnosti za zaposlenjem i u zemljama Europske Unije.

Obrazovanje zdravstveno-laboratorijskog/ke tehničara/ke u području zdravstva, osim zajedničkih ciljeva u sustavu srednjeg školstva utvrđenih Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20) i Zakonom o strukovnom obrazovanju (NN 30/09, 24/10, 22/13, 25/18), ima svrhu usvojiti znanje, osposobiti i razviti znanja i vještine za obavljanje poslova u dijagnostičkim laboratorijima različitih specijalnosti iz područja laboratorijske medicine.

Laboratorijski tehničari/ke provode razne analize krvi, mokraće i drugog biološkog materijala, što pomaže liječnicima u otkrivanju i liječenju bolesti. U svom radu sve češće upotrebljavaju kompjutorizirane aparate koji mogu sami napraviti brojne analize.

Njihov posao uključuje uzimanje uzoraka, npr. vađenje krvi i pravilno preuzimanje uzoraka, npr. izljeva ili komadića tkiva koje posebnim postupcima uzima liječnik/ca. Odgovorni su za popisivanje i razvrstavanje materijala s obzirom na traženu vrste pretrage. Većinu uzoraka moraju prije analize, na stanovit način obraditi. Na primjer, za biokemijske analize krv se centrifugira kako bi se dobio serum, ili za neke citološke analize, uzorak treba razmazati na stakalce, osušiti i obojiti. Za mikrobiološke pak analize uzorci se nasađuju na hranjive podloge, koje omogućuju rast bakterija.

U hematološkim laboratorijima tehničari/ke određuju vrstu i broj krvnih stanica te promatraju njihov oblik, boju, veličinu i unutrašnjost. Rade i različite testove zgrušavanja krvi. Određuju krvne grupe i Rh-faktor i ispituju podudarnost krvi davalaca i primalaca. U biokemijskim laboratorijima određuju enzime, bjelančevine, elektrolite, glukozu, metale, masnoće, alkohol, kiselost i druga kemijska obilježja krvi, mokraće, izljeva i ostalih uzoraka biološkog materijala. U mikrobiološkim laboratorijima najviše rade s hranjivim podlogama. Na njih nasađuju uzorke, promatraju porast bakterija, pripremaju preparate s hranilišta za mikroskopski pregled, a rabe ih i za ispitivanje osjetljivosti mikroorganizama na antibiotike. Parazite dokazuju mikroskopskim pregledom uzorka, koji je prethodno pripremljen kao razmaz na stakalcu ili talog. Virusne zaraze utvrđuju se uglavnom pregledom krvi i to na osnovi nalaza protutijela. Manji broj tehničara/ki i inženjera/ki radi u endo-krinološkim laboratorijima, gdje se ispituju hormoni i u patološko-histološkim laboratorijima gdje pomažu liječnicima u mikroskopskim pregledima preparata radi razlikovanja zdravih od zloćudnih stanica.

U manjim laboratorijima osoblje provodi različite vrste pretraga, dok se u velikim i specijaliziranim laboratorijima usavršavaju samo za određene vrste testova i analiza. Ovisno o stupnju složenosti, opisani poslovi dodjeljuju se tehničarima/kama ili inženjerima/kama, no valja dodati kako najzahtjevnije analize rade liječnici (specijalisti/ice mikrobiolozi/ginje ili patolozi/ginje), diplomirani/ne inženjeri/ke medicinske biokemije i diplomirani/ne inženjeri/ke biologije.

Zdravstveno-laboratorijski/ke tehničari/ke rade u raznim laboratorijima u zdravstvenim ustanovama – bolnicama, klinikama, domovima zdravlja, zavodima i institutima ili u privatnoj praksi. Premda rade uglavnom u dnevnim smjenama, na nekim radnim mjestima dežuraju noću, vikendima i praznicima. Godišnje odmore mogu imati cijele godine. Rade s biološkim materijalom, što podrazumijeva mogućnost zaraze. Stoga je važno da pravilno postupaju s uzorcima i primjenjuju mjere zaštite na radu. Mikroklimatski uvjeti uglavnom su dobri, ali se u nekim laboratorijima mogu osjećati razni mirisi od uzoraka za pretrage i kemijskih pripravaka koji se primjenjuju prilikom testiranja.

Zdravstveno-laboratorijski/ke tehničari/ke moraju imati razvijen osjećaj za detalje, jer i male razlike u broju nekih stanica ili kemijskom sastavu uzorka mogu biti vrlo važne. U njihovu radu očekuje se visok stupanj savjesnosti, odgovornosti i sabranosti. Propusti u smislu netočnih rezultata ili zamjene nalaza mogu imati ozbiljne posljedice. Budući da uz planirane poslove često treba obavljati hitne analize, moraju biti kadri raditi pod pritiskom. Rukovanje štrcaljkama, iglama, epruvetama, pipetama, stakalcima i drugim predmetima zahtijeva precizan i siguran rad rukama, šakama i prstima. Zbog uporabe mikroskopa i naravi samih pretraga koje zahtijevaju procjenu boje, veličine i oblika, zdravstveno-laboratorijski/ke tehničari/ke moraju imati dobar vid i razlikovati boje.

Nastavni plan i program za smjer zdravstveno-laboratorijski tehnicar-tehnicarka